Škotski obred

Drevni i prihvaćeni Škotski obred

Škotski obred

Drevni i prihvaćeni Škotski obred ili red (engl. Ancient and Accepted Scottish Rite), poznatiji kao Škotski obred (engl. Scottish Rite), jedna je od nekoliko organizacijskih struktura u slobodnom zidarstvu. Ovaj obred primjenjuje se i u Velikoj regularnoj loži Hrvatske.

U simboličkim ložama, poznatim i kao zanatske ili plave lože (također i Ivanjske), postoje tri osnovna stupnja slobodnog zidarstva: učenik, pomoćnik i majstor. Škotski obred u svojoj organizaciji prepoznaje i primjenjuje ova tri osnovna stupnja iz simboličkih loža. Svi ostali stupnjevi u Škotskom obredu (ukupno 33) nadogradnja su na treći majstorski stupanj i služe za daljnje napredovanje u razumijevanju slobodnog zidarstva. Taj put počinje s 4. stupnjem i završava s 32. stupnjem, uz postojanje posebnog 33. stupnja za izvanredna dostignuća i služenje bratstvu. Unatoč tome što su ovi stupnjevi u Škotskom obredu numerički viši od onih u "plavim ložama", važno je razumjeti da Škotski obred priznaje kako je osnovni treći majstorski stupanj jednako vrijedan kao i svi viši stupnjevi u Škotskom obredu.

Misija Škotskog obreda

Misija Škotskog obreda slobodnog zidarstva sastoji se u unaprjeđenju svojih članova i zajednica u kojima žive putem poučavanja i promicanja principa bratske ljubavi, tolerancije, dobrotvornosti i istine. Također aktivno promiču visoke društvene, moralne i duhovne vrijednosti, uključujući zajedništvo, suosjećanje i predanost prema Bogu, obitelji i domovini.

Uvjerenja koja promiče Škotski obred ogledaju se u motu: "Ljudski napredak naš je cilj, sloboda misli naša najveća želja, sloboda savjesti naša misija, a jamstvo jednakih prava za sve ljude svugdje, naš krajnji cilj."

Povijest Škotskog obreda

Prvi tragovi Škotskog obreda mogu se naći u dokumentima iz Francuske kasnog 17. stoljeća. To je razdoblje kad je, zbog napetih odnosa između Engleske i Škotske, mnogo Škota pronašlo utočište u Francuskoj. Među njima su bili i slobodni zidari koji su 1732. godine u Bordeauxu osnovali svoju ložu, nazvanu "Ecossais," što u prijevodu znači Škotska loža. U tom razdoblju, francuska masonska središta bila su u Bordeauxu i Parizu.

Chevalier Ramsay, škotski plemić i slobodni zidar, napisao je Oracije (ili Govori) 1737. godine (po nekima 1736.), u Parizu. U tim govorima  povezao je slobodno zidarstvo s vitezovima križarima, a ne s Vitezovima Templarima, kako se četo pogrešno navodi. Nigdje u svojem govoru Ramsay nije predložio stvaranje novog obreda, ali to je bio učinak koji je izazvao. Ubrzo je Francuska preplavljena raznim, navodno slobodnozidarskim visokim stupnjevima, a Bratstvo je postalo opsjednuto idejom viteštva. Tako je Ramsay nenamjerno promijenio tijek povijesti slobodnog zidarstva potičući stvaranje viših stupnjeva koji su se na kraju razvili u Škotski obred.
Ono što se također zna je da je Francuz Chevalier de Bonneville, 1754. godine, osnovao „Poglavlje Clermont“ (poznato i kao "Poglavlje naprednih stupnjeva"), slobodnozidarsko tijelo koje je upravljalo s nekoliko viših stupnjeva. Nazvano je tako vjerojatno u čast Velikog Majstora Comte de Clermonta (Louis de Bourbon, Comte de Clermont), a ne, kako se često pogrešno navodi, zbog povezanosti s Isusovački kolegijem Clermont.

Velika loža Francuske u Parizu, u suradnji s tijelima viših stupnjeva poput Vijeća careva Istoka i Zapada te Suverene Écossais matične lože, ovlastila je Etienna Morina (engl. Stephen) kao Velikog inspektora da "uspostavi savršenu i uzvišenu slobodnozidarsku zajednicu u svim dijelovima svijeta." Oko 1763. godine, Morin je izradio i proglasio slobodnozidarski obred s 25 stupnjeva koji je nazvao "Obred kraljevske tajne", a među prvima koristila ga je loža La Française. Tijekom 1763. godine uveo je obred na Jamajku, a do 1764. godine visoki stupnjevi su prvi put uspostavljeni i na tlu Sjeverne Amerike.

Vrhovno vijeće 33. stupnja za Sjedinjene Američke Države osnovano u Charlestonu, Južna Karolina 1801. godine , izdalo je "Okružnica kroz dvije hemisfere," poznatu i kao Manifest iz 1802., što je bio prvi tiskani dokument koji je sadržavao 33 stupnja obreda Drevnog i prihvaćenog škotskog slobodnog zidarstva.

Značajna figura u povijesti Škotskog obreda bio je Albert Pike, američki odvjetnik, general konfederacijske vojske, pisac i slobodni zidar, po mnogima zanimljiva, ali i kontroverzna osobnost. Njegovo djelo "Morali i dogma starog i prihvaćenog Škotskog reda slobodnog zidarstva", objavljeno 1871. godine, donijelo je modernizaciju stupnjeva Škotskog reda, razvoj rituala za pojedine stupnjeve i povezivanje tih stupnjeva s legendama o hramu i biblijskim vrijednostima.

Yorčki obred

Yorčki obred, često poznat i kao američki obred, jedan je od nekoliko obreda slobodnog zidarstva. Unatoč mišljenjima kako su Yorčki i Škotski obredi temeljno različiti te da se njihovi stupnjevi znatno razlikuju, oba obreda dijele sličnu osnovu i tematiku u formiranju svojih stupnjeva. Često se smatra da je Yorčki obred naglašeno teološki, usmjeren na religijske aspekte, dok je Škotski više filozofski, s fokusom na društvenim, moralnim i duhovnim vrijednostima koje nadilaze specifična religijska učenja.

Yorčki obred također uključuje tri osnovna stupnja slobodnog zidarstva simboličkih loža, a dodatni se stupnjevi nadograđuju na treći stupanj majstora.
Slobodno zidarstvo Kraljevskog luka (engl. Royal Arch Masonry) je prvi dio slobodnozidarskih stupnjeva unutar Yorčkog obreda i obuhvaća četiri stupnja. Drugi dio obreda je Slobodno zidarstvo Kripte (engl. Cryptic Masonry) s tri stupnja, dok treći dio, Zapovjedništvo vitezova Templara (engl. Commandery of Knights Templar) također sadrži tri stupnja, uz dodatni prolazni red.