Konstitucije

Konstitucije slobodnih zidara

Godina 2023. označava 300. obljetnicu prvog izdanja Konstitucija slobodnih zidara, poznatih kao Andersonove Konstitucije, objavljenih 17. siječnja 1723. godine.

Konstitucije čine temelj suvremenog slobodnog zidarstva i njegovog djelovanja, utemeljenog na legendi o Hiram Abiffu, sinu udovice, glavnom arhitektu izgradnje Hrama kralja Solomona, te piramidalnom organizacijskom ustrojstvu bratstva.

Načela izražena u Konstitucijama primjenjuju se i danas i predstavljaju najvažnije djelo slobodnozidarske književnosti.

Andersonove Konstitucije izvorno su sastavljene za Veliku ložu Engleske kako bi standardizirale rituale i prakse slobodnog zidarstva među ložama u Londonu i Westminsteru. Prije toga je George Payne, Veliki Majstor Velike lože Engleske, 1720. godine, napisao Opće propise slobodnog zidara. Ti propisi kasnije su uključeni u Konstitucije koje je sastavio James Anderson, prezbiterijanski svećenik. Tekst Konstitucija temelji se na drevnim rukopisima operativnih zidara, poznatim kao Gotičke konstitucije te na spomenutim Payneovim Općim pravilima.

Važna ulogu u nastanku Andersonovih konstitucija imao je Veliki Majstor Velike lože Engleske John Theophilus Desaguliers, svećenik, istaknuti znanstvenik i član Kraljevskog društva. On je predsjedao odborom sastavljenim od „petnaestorice obrazovane braće“, koji je usmjeravao te na kraju usvojio Konstitucije, 24. lipnja 2021. godine na blagdan Sv. Ivana (zaštitnika Vitezova Templara) ili, što je za slobodne zidare još značajnije, na početku ljetnog solsticija, kada ima najviše svjetla, jer su dani u godini najduži. U pradavna vremena slavilo se Svjetlo života (Sunce), a svjetlost je u slobodnom zidarstvu simbol istine i znanja.

Konstitucije su bile dar Velikog majstora Johna Theophilusa Desaguliersa, njegovom nasljedniku, Velikom majstoru II. Vojvodi od Montagua, što je vidljivo iz same posvete na Konstitucijama.

Prvi poznati dokument na koje se Andersen poziva bile su Zidarske regulacije (Regulations of Masons)  iz 1356. godine, koje su dovele do uspostavljanja pravila o radu zidara i slobodnih zidara u Londonu. Nakon toga, počele su se pojavljivati pisane liste pravila i propisa za zidare u Engleskoj. Najstariji sačuvani primjer takvih dokumenata je Cookov rukopis iz 15. stoljeća. Drugi izvor bio je Regius Poem iz 1390. godine, pjesma koja se pozivala na neka već opisana pravila za slobodne zidare. Svi ovi izvori kasnije su nazvani "drevna pravila" (Old Charges) ili Gotičke konstitucije, koja su poslužila kao temelj Andersenovim Konstitucijama.
Iako se Konstitucije oslanjaju na tradiciju srednjovjekovnog slobodnog zidarstva i njihovih cehova, ideje koje promoviraju nisu srednjovjekovne. Temelje se na načelima prosvjetiteljstva, stavljajući čovjeka u središte svijeta, naglašavajući ulogu razuma kao ključnog alata za spoznaju te promovirajući ideju prirodnih prava koja pripadaju svakom čovjeku od rođenja, neovisno o pravima koja mu priznaju pojedine nacije i pravni sustavi.

Univerzalnost ideja i vrijednosti izraženih u Konstitucijama omogućila je njihovu dugotrajnu uporabu u gotovo nepromijenjenom obliku i danas.

Konstitucije se sastoje od tri glavna dijela:

1. Prvi dio obuhvaća genezu i povijesni kontekst slobodnog zidarstva, počevši od vremena Adama, prvog čovjeka, pa sve do vladavine kralja Georgea I., koji je bio kralj Velike Britanije i Irske u vrijeme donošenja Konstitucija. Iako mnogi dovode u pitanje povijesnu utemeljenost takvih tvrdnji, Konstitucije predstavljaju ishodišne osnove za nastanak slobodnog zidarstva kao kraljevske umjetnosti. Također, u Konstitucijama su navedeni veliki graditelji i najznačajnije građevine kroz povijest (Noa i njegova arka, graditelji egipatskih piramida, Hiram kao graditelj Salomonovog hrama, Michelangelo i graditelji St. Paulova katedrale), čime je uspostavljena veza između suvremenog špekulativnog slobodnog zidarstva i tradicije operativnih zidara.

2. Drugi dio, pod nazivom "Dužnosti slobodnog zidara", najvažniji je segment Konstitucija. U ovom dijelu izložene su osnovne obveze koje obvezuju svakog slobodnog zidara, sadržane u šest temeljnih postulata:

1. O Bogu i religiji,
2. O civilnoj (građanskoj) vlasti, bilo višoj ili nižoj,
3. O Ložama,
4. O Časnom majstoru, Nadzornicima i pomoćnicima,
5. O upravljanju zanatom tijekom rada,
6. O ponašanju.

Osim ovih triju osnovnih sastavnica, Konstitucije također sadrže slobodnozidarske pjesme koje slave Časnog majstora lože, njegove nadzornike, suradnike i pripravnike.

3. Treći dio, pod nazivom "Opći propisi", sastoji se od trideset devet općih pravila o organizaciji i ritualima, postupcima i slično, te postavlja temelje za upravljanje Velikom ložom i subordiniranim ložama.

Primjeri obveza slobodnih zidara navedenih u Konstitucijama:

1. Slobodni zidari obvezuju se prihvatiti religiju u kojoj se svi ljudi slažu, zadržavajući svoje osobno uvjerenje za sebe, s ciljem da budu pošteni i časni ljudi, bez obzira na vjeroispovijest.
2. Slobodni zidar je miroljubiv podanik civilnih vlasti, gdje god da živi ili radi, i nikada se ne smije upuštati u intrige i zavjere protiv mira i dobrobiti društva.
3. Osobe koje se primaju kao članovi u ložu moraju biti pošteni, dobri i ispravni ljudi; slobodno rođeni; zrele dobi i diskretni; bez ropstva, žena, nemoralnih ili skandaloznih muškaraca.
4. Sve preferencije među slobodnim zidarima temelje se na stvarnim vrijednostima i osobnim zaslugama, a ne na nepoštenim prednostima, kako bi Gospodari bili zadovoljni, braća ne osjećala sram, a kraljevski zanat ne bio prezren. Zato se ni Časni majstor ni Nadzornici ne biraju po principu senioriteta već isključivo prema zaslugama.
5. Nitko ne smije biti ljubomoran na uspjeh brata niti mu uskraćivati priznanje za njegov rad, ako je sposoban dovršiti isti; jer nitko ne može bolje dovršiti tuđe djelo na korist čovječanstva, osim ako dobro razumije plan i ciljeve onoga koji je započeo taj posao.
6. Privatne nesuglasice i svađe ne smiju se unositi u Ložu, niti se smiju voditi rasprave o vjeri, naciji ili politici, jer mi, kao slobodni zidari, pripadamo religiji spomenutoj ranije i okupljamo se iz svih nacija, jezika i kultura, protiveći se politiziranju koje ne pridonosi dobrobiti Lože

Zanimljivo je napomenuti da je izdanje Konstitucija iz 1723. godine, svega 11 godina nakon prvotnog objavljivanja, dakle 1734. godine, u Philadelphiji uredio i objavio Benjamin Franklin, čime su postale prva slobodnozidarska knjiga tiskana u Americi. Drugo izdanje Konstitucija u Engleskoj zabilježeno je 1738. godine.

Konstitucije iz 1723. postavile su temelje za slobodno zidarstvo diljem svijeta. Usporedbom načela i smjernica iz tih Konstitucija starima točno 300 godina i pravilima po kojima radi VRLH, vidljivo je kako su temeljna načela Konstitucija prihvaćena i primijenjena. Iz ovoga nedvojbeno možemo zaključiti da Konstitucije izražavaju vječne i univerzalne vrijednosti.